LAVANDA potice od rieči lavare (lat), a označava okupati se, i time označava osnovnu namenu suvog cveta i lavandinog eteričnog ulja. Lavanda je poznata i kao izuzetno medonosna biljka sa vrlo kvalitetnim proizvodima u pčelarstvu. Ima dug period cvetanja (25 do 35 dana), od juna do avgusta, u zavisnost ... CEO TEKST » |
|
PAULOVNIJA:Osnovna karakteristika paulovnije (Paulownia) jeste brzina njenog rasta. Naime, za šest do sedam godina ovo drvo izraste u visinu i do 20 metara. Odlikuje se širokom i razgranatom krošnjom, kao i dubokim korjenom. Paulovnija uspijeva na rastresitom i plodnom zemljištu, koje ne zadržava vodu tokom zime. U početku, nakon sadnje, potrebno ju je redovno zalivati, dok je nakon stabilizacije posađene paulovnije potrebna minimalna briga o njoj. Ovo drvo dobro podnosi orezivanje, te čak i u slučaju orezivanja do panja ponovo će potjerati grane.paulovnija cvijet 1Upotreba paulovnije je dosta široka. Koristi se kao ogrijev, erozivna zaštita, industrijsko drvo, medonosna biljka, ekološko drvo, dekorativno, u stočnoj ishrani, farmaceutskoj industriji…Primjena paulovnije kao ogrijevnog drveta proizilazi iz njene visokokalorične vrijednosti. Naime, drvo je izvrsno za ogrjev zbog toga ... CEO TEKST » |
Katalpa je vrlo dekorativno listopadno drvo koje pripada familiji Bignoniaceae. Dostiže visinu do 20 metara, krivudavog debla, krhkih grana i široko-okruglaste krošnje. Listovi su egzotični, veliki od 10 do 20 cm, srcolikog oblika, zelene do zeleno-žute boje, koja u jesen prelazi u zlatnožutu. Listovi djeluju odbojno na insekte, posebno komarce. Stvaraju prijatnu hladovinu pa se često baš ispod katalpe u parkovima postavljaju klupe. Jednako tako katalpa svojim velikim listovima štiti ptice od vjetra i kiše pa im je omiljeno stanište. Inače su neprijatnog mirisa kada se protrljaju.katalpa 68rKatalpa cvjeta u junu i julu. Cvjetovi su krupni, bijeli, zvonasti, unutar imaju dvije žute pruge i brojne crvenkaste pjege, skupljeni u cvasti oblika metlice. Cvjeta nakon šest do osam godina od sadnje. Plodovi su dugački, oblika su mahune, a izgleda poput tankih cigareta, sazrijevaju u jesen i ostaju na sta ... CEO TEKST » |
Koelreuterija je listopadno drvo koje u svom prirodnom staništu naraste od 10-20 metara visine, u našim uslovima najviše do 10 metara. Ima debele grane i lijepu, široku, zaobljenu krošnju. Listovi su spiralno raspoređeni i naspramno perasti po rubovima urezani, dužine oko 35 cm. Tokom vegetacije lišće mijenja boju, od zeleno ružičaste kod olistavanja, ljeti zelene pa sve do narandžasto ili bakarno crvene u jesen.koelreuteria168Cvjeta od jula do avgusta, cvjetovi su metličasti, žuti, dugi oko 30 cm i smješteni na vrhovima jednogodišnjih grana. Medonosno je drvo pa ga zbog toga u vrijeme cvjetanja posećuju rojevi pčela i drugih insekata.Plod je mehurasta čaura, brončano smeđe boje, veličine od 4-5 cm, dugo se zadržava na krošnji drveta (tokom zime) i izgleda poput malih lampiona. Koelreuterija se jako dobro pokazala kao ukrasna vrsta, dobro podnosi gradske uslove, nema dubok korij ... CEO TEKST » |
Ubedljivo je dokazano da se velika zaliha hrane reflektuje na pčele: one obilnije hrane larve, iz njih se rađaju visokokvalitetne pčele, koje odgajaju više legla i obezbeđuju povećanje produktivnosti društva prosečno za 20,7% po 1 kg žive mase pčela.1 kg trutova tokom svog života pojede od 15 do 20 kg meda.Ako bi pri zimovanju klube pčela bilo smešteno isključivo na saću koje je napunjeno medom, onda su njegovi gubici toplote približno tri puta veći nego kod klubeta koje je na praznom saću.prosečno pčelinje društvo godišnje troši 20 kg perge, a vrlo jake zajednice i do 35 kg. ..Najveći broj pčela se nalazi u košnici pet nedelja nakon pojave cvetnog praha u prirodi (ako su povoljne klimatske prilike, a u proseku nešto kasnije), a količina odgajenog legla u tom periodu direktno odgovara količini zaliha polena u gnezdu.-Jedna pčela je teška približno 1/10 grama,dakle kilogram sadrži 10.000 pčela.-Sa jedne posete pčela može doneti 1/2 od sopstvene težine tela nektara ili 1/20-ti deo gra ... CEO TEKST »
KATEGORIJA: Razni tekstovi iz oblasti pcelarstva |
procitan: 744 |
|
Date: 2015-01-25
| KOMENTARI (0)
|
Evodija se još naziva „pčelinje drvo“ ili „korejski bagrem“. Počinje da cveta tek posle četvrte godine i tada prvi put rađa plod. Cvetovi evodije su beli, prijatnog mirisa i nakupljneni su u grozd. Kada procveta evodija postaje crvena a plod joj se vadi iz čaura koje pucaju. Plod joj je veoma sitan tako da gomila od hiljadu semenki ima težinu od samo šest grama. |
AMORFA (BAGREMAC)Amorfa, kineski bagrem, divlji bagrem ili bagremac (Amorpha fruticosa L.) je grm sa mnogo šiblja sive kore, koji raste do dva metra visoko. List je neparno perast. Ljubičasti cvjetići nalaze se u klasastim cvatima na vrhu grančica. Raste najčešće pored rijeka, kanala, ribnjaka, jezera, ali i pored željezničkih pruga i drumskih saobraćajnica. Cvjeta krajem maja i u junu. Cvjetanje traje 20 do 25 dana, i to odmah poslije bagrema, u vrijeme kad uglavnom nema druge značajnije paše. Ubraja se u dobre medonoše, čije cvjetove pčele posjećuju tokom cijelog dana. Dnevni prinos nektara može da bude sedam, a ukupan prinos po košnici i do 30 kilograma. S jednog hektara pčele mogu da sakupe oko 300 kilograma meda. Najbolje prinose daje kada je vrijeme toplo, mirno i s dosta vlage u vazduhu. Vegetacija i medenje usporava se ili prekida ako nastupe velike vrućine s vjetrom ili kišno ra ... CEO TEKST » |
februar / mart Leska, dren, vrba iva, vidibaba, šafran, crnjuša
mart / april Žalosna vrba, bela vrba, kajsija, dženerika, srebrnolisni javor, jova, japanska dunja, crnjuša
april Trešnja, jabuka i drugo voće, perko, bela vrba, javor, jasen, trnjina, ribizle, divlji kesten
maj Bagrem i kasni (mađarski) bagrem, malina, bagremac, glog, dunja, mušmula, facelija, livadska žalfija
jun / jul Bagremac, gledičija, lipa, pitomi kesten, katalpa, biserak, sofora, evodija, kelrajterija, kupina. Od zeljastog bilja: deteline, facelija, seruša, kokotac, slačica, heljda, razno lekovito bilje, suncokret, cigansko perje, lisičji rep. ... CEO TEKST » |
|