AMORFA (BAGREMAC)Amorfa, kineski bagrem, divlji bagrem ili bagremac (Amorpha fruticosa L.) je grm sa mnogo šiblja sive kore, koji raste do dva metra visoko. List je neparno perast. Ljubičasti cvjetići nalaze se u klasastim cvatima na vrhu grančica. Raste najčešće pored rijeka, kanala, ribnjaka, jezera, ali i pored željezničkih pruga i drumskih saobraćajnica. Cvjeta krajem maja i u junu. Cvjetanje traje 20 do 25 dana, i to odmah poslije bagrema, u vrijeme kad uglavnom nema druge značajnije paše. Ubraja se u dobre medonoše, čije cvjetove pčele posjećuju tokom cijelog dana. Dnevni prinos nektara može da bude sedam, a ukupan prinos po košnici i do 30 kilograma. S jednog hektara pčele mogu da sakupe oko 300 kilograma meda. Najbolje prinose daje kada je vrijeme toplo, mirno i s dosta vlage u vazduhu. Vegetacija i medenje usporava se ili prekida ako nastupe velike vrućine s vjetrom ili kišno razdoblje.amorfa bagremac 6dOdabirajući lokaciju za smještaj pčelinjaka, preporučljivo je imati u vidu da će medenje bagremca na otvorenom, ukoliko su vrućine, proći za desetak dana. Plitki mali cvjetovi će brzo završiti s cvjetanjem. Iskusniji pčelari praktikuju da svoje “stado” smjeste tako da se ova paša nastavi na biljkama koje dolaze uz rubove šume i na zasjenjenim kanalima. Na takvim lokacijama je paša nekoliko dana kasnija, ali je trajnija jer je cvat zaštićen od jakog sunca i suvog vjetra. Iskusni pčelari ističu da bagremac gotovo uvijek medi ali je vrlo važno doći s pčelama na početak cvjetanja i ostati do kraja paše. Neki pčelari kasne na bagremac jer žele iskoristiti preostali bagrem ili odlaze ranije zbog kestena i zbog toga ne ostvaruju puni prinos meda.U tehnologiji pčelarenja na paši bagremca javljaju se slični problemi kao na paši pitomog kestena. Prije nego bagremac počne mediti, pčele unose velike količine polena koji blokira plodište. To se događa i kod kraćih prekida medenja. Ta okolnost može promijeniti radno raspoloženje u košnici pa su potrebne dodatne radnje i pripreme za bagremac. Veći zahtjevi postavljaju se kod AŽ košnica nego kod nastavljača. Ukoliko se pčelar poslije bagremca planira seliti na kestenovu pašu, tada treba da ima dovoljno rezervnih okvira.Nektar bagremca sadrži 53 odsto šećera. Med je proziran, tamnocrvenkast i veoma ukusan. Spada u red kvalitetnih medova. Veoma je dobar za prezimljavanje pčela. Ovo medonosno drvo daje i veliki unos polena
AMORFA (BAGREMAC)Amorfa, kineski bagrem, divlji bagrem ili bagremac (Amorpha fruticosa L.) je grm sa mnogo šiblja sive kore, koji raste do dva metra visoko. List je neparno perast. Ljubičasti cvjetići nalaze se u klasastim cvatima na vrhu grančica. Raste najčešće pored rijeka, kanala, ribnjaka, jezera, ali i pored željezničkih pruga i drumskih saobraćajnica. Cvjeta krajem maja i u junu. Cvjetanje traje 20 do 25 dana, i to odmah poslije bagrema, u vrijeme kad uglavnom nema druge značajnije paše. Ubraja se u dobre medonoše, čije cvjetove pčele posjećuju tokom cijelog dana. Dnevni prinos nektara može da bude sedam, a ukupan prinos po košnici i do 30 kilograma. S jednog hektara pčele mogu da sakupe oko 300 kilograma meda. Najbolje prinose daje kada je vrijeme toplo, mirno i s dosta vlage u vazduhu. Vegetacija i medenje usporava se ili prekida ako nastupe velike vrućine s vjetrom ili kišno razdoblje.amorfa bagremac 6dOdabirajući lokaciju za smještaj pčelinjaka, preporučljivo je imati u vidu da će medenje bagremca na otvorenom, ukoliko su vrućine, proći za desetak dana. Plitki mali cvjetovi će brzo završiti s cvjetanjem. Iskusniji pčelari praktikuju da svoje “stado” smjeste tako da se ova paša nastavi na biljkama koje dolaze uz rubove šume i na zasjenjenim kanalima. Na takvim lokacijama je paša nekoliko dana kasnija, ali je trajnija jer je cvat zaštićen od jakog sunca i suvog vjetra. Iskusni pčelari ističu da bagremac gotovo uvijek medi ali je vrlo važno doći s pčelama na početak cvjetanja i ostati do kraja paše. Neki pčelari kasne na bagremac jer žele iskoristiti preostali bagrem ili odlaze ranije zbog kestena i zbog toga ne ostvaruju puni prinos meda.U tehnologiji pčelarenja na paši bagremca javljaju se slični problemi kao na paši pitomog kestena. Prije nego bagremac počne mediti, pčele unose velike količine polena koji blokira plodište. To se događa i kod kraćih prekida medenja. Ta okolnost može promijeniti radno raspoloženje u košnici pa su potrebne dodatne radnje i pripreme za bagremac. Veći zahtjevi postavljaju se kod AŽ košnica nego kod nastavljača. Ukoliko se pčelar poslije bagremca planira seliti na kestenovu pašu, tada treba da ima dovoljno rezervnih okvira.Nektar bagremca sadrži 53 odsto šećera. Med je proziran, tamnocrvenkast i veoma ukusan. Spada u red kvalitetnih medova. Veoma je dobar za prezimljavanje pčela. Ovo medonosno drvo daje i veliki unos polena